,/

Ru iena na kri
Cjelokupna poruka evandelja tide sejedinstvenog povijesnog dogadaja: Isusove zastupnidke smrti
na krizu. S obzirom na to, pisac Hebrejima kaZe: "on (Isus) je uistinu jednim jedinim prinosom
(irtvom) udinio zauvijek savr5enim one koje posve6uje." (Hebrejima l0:14). Ovdje nalazimo dva
snaina izraza jedan do drugog: "zauvijek" i "savrienim". Zajedno, oslikavaju Zrfvu koja u sebi
obuhva6a potrebe cjelokupnog dovjedansfva. Stovi5e, udinci te Zrtve proteZu se kroz vrijeme i vjednost.
Upravo na temelju takve Zrtve, Pavao u Filipljanima 4:19 pi5e:
"Amoj de Bog ispuniti u Kristu Isusu svaku va5u potrebu raskoSno prema svome bogatstvu."
U "svaku va5u potrebu", svakako spada i oslobodenje od prokletstva. Ali prije svega, treba
razumjeti daje ono samo dio mnogo sveobuhvatnijeg - BoZjeg jedinstvenog i suverenog djela, kad su
sva krivica i patnja dovjedanstva bili sjedinjeni ujednom uzviSenom povijesnom trenutku. Bog nije
osigurao razlitita rje5enja za mnogovrsne probleme dovjedanstva. Umjesto toga, On nam nudi samo
jedno rje5enje - kao njegov odgovor na svaki problem. MoZemo imati razliditu pro5lost i svoje vlastite
posebne probleme, ali da bismo primili BoZje rjesenje, svi mi moramo doii do isioga mjesta: do kiZa
Kristovog. Najpotpuniji izvjeitaj o onome Sto se na kriZu dogodilo, dat nam je preko proroka Izaije,
sedam stotina godina prije samog dogadaja. U Izaiji 53:10 prorok oslikava "Slugu Gospodnjeg", diji
je Zivot trebao biti ponuilen Bogukao \rtva za grijehe. Pisci Novoga zavjeta jedinstveni su u tome, da
je taj neimenovani sluga, zapravo sam Isus. U lzaiji 53:6 saZeto je prikazana boZanska svrha njegove
Zrtve: "Poput ovaca svi smo lutali, i svaki svojim putem je hodio. A Jahve je svalio na nj
bezakonje nas sviju."
Tu nailazimo na osnovni i sveop6i problem dovjeiantva: svatko se od nas okrenuo svome vlastitom
putu. Postoje razliditi posebni grijesi, koje mnogi od nas nikada nisu podinili, kao na primjer: ubojstvo,
preljub, kraila, laZ i slidno. Ali svima nam je zajednidko ovo: krenuli smo svojim vlastitirn putem.
Hebrejska rijed ovdje prevedena s "bezakonje", je AVON. No rijed s najbliZim moguiim znadenjem
izvorniku jest "pobuna" ne protiv dovjeka, ve6 protiv Boga. Medutim, ni "bezakonje" niti "pobuna"
u sebi ne sadrZe potpuno znadenje rijedi AVON.
U svojoj biblijskoj upotrebi, AVON ne oznaEava samo bezakonje, ve6 takoder i kaznu ili zle
posljedice, koje to bezakonje sa sobom nosi. Na primjer, u Postanku 4:13, nakon Stoje Bog
izgovorio prokletstvo nad Kainom zbog ubojstva njegovog brata, Kain kaZe:
"Kazna je moja odvi5e telka da se snosi." Ovdje prevedena rijed "kazna", takoder je AVON.
Ona se nije ticala samo Kainovog "bezakonja", ve6 isto tako i "kazne" kao posljedice. lJ Levitskom
zakonu 16:22 s obzirom na jarca koji je trebao biti otpremljen u pustinju na Dan Pomirenja,
Gospod kaZe: "Tako 6e jarac na sebi odnijeti sve njihove krivnje u pusti kraj,"
U ovom simbolu, jarac nije ponio samo grijehe izraelskog naroda, ve6 takoder ik posljedice
njihovog grijeha. U TuZaljkama 4, rijed AVON susreiemo na dva mjesta. U Sestoni stihu ditamo ovako:
"Vedi bija5e zlodin k6eri naroda moga...". I ponovno u dvadeset i drugom stihu: "Kaznit du opaiinu
tvoju, k6eri edomska...". U prvom primjeru AVON je preveden sa "zlodin", ali drugi put cijelim
izrazom "kazna za opadinu". Drugim rijedima, puni smisao rijedi AVON nije samo "zlodin", vei se tu
podrazumijevaju sve negativne posljedice Bo?jega suda zbog takvog zlodina. O Isusovoj Zrtvi nakriZu,
moZe se govoriti na potpuno isti nadin. Osobno, Isus nije bio kriv niti zajedan grijeh. U lzaiji 53:9
prorok kaZe: "... premda nije podinio nepravde, niti su mu usta laZi izustila." Ali u Sestom stihu
ditamo: "A Jahve je svalio na nj bezakonje nas sviju."
Isus se nije samo poistovjetio s na5im grijehom. On je takoder podnio sve zle posljedice na5eg
grijeha. Poputjarca poslanog u pustinju i Isusje na5e grijehe odnio kako se vi5e nikada ne bi vratili k
nama. Upravo je u tome istinsko znadenje i svrha kriZa. BoZanska uredba o razmjeni, obavljenaje na
njemu. Prvo, Isusje, prema BoZjoj pravednosti, umjesto nas podnio sve zle posljedice na5eg grijeha.
Dok nam, u zamjenu, Bog nudi sve dobro, zbog Isusove bezgreSnosti i poslu5nosti. Jednostavno redeno,
naieje zlo do5lo na isusa, da bi, u zamjenu, Isusovo dobro bilo nama ponudeno. Bogje u moguinosti
to nama ponuditi, a da njegova vjeina pravednost ne gubi na snazi, jerje Isus, umjesto nas, ve6 podnio
svu pravednu kaznu koja je bila odredena nama. A sve to proizlazi izBoLi.ie neizm.jerne milosti, koja
se samo u vjeri moZe primiti. Kada su u pitanjr-r uzrok i posljedica, logidno razmiSljanje ovdje ne
ponraZe. Nitko od nas nije udinio takvo neSto da bijednu takvu ponudu zasluLio, niti se takva ponuda
moZe ikada zasluZiti. Biblija nam objavljuje mnoge razlidite aspekte ove razmjene i mnoga razlidita
podrudja na koje se ova odnosi- U svakom sludaju, nepobitna iitina ostaje: Na Isusa je dollo zlo,
dabi
odgovaraju6e dobro bilo ponude.no nama. Prva dva aspekta ove razmjene objavljenjsu u lzaiji i3:4-5:
'A on je naSe_bolesti ponio, na5e je boli na se uzeo, dok smo mi diZati da ga-Bog bije i poniiava.
Za.nase grijehe probodose njega, za opaEine nase njega satrijese. Na njeg-a padne kazna - radi
naleg mira, njegove nas rane iscijeliSe."
pvtje su istine ovdje uzajamno isprepletene. Prvaje primjenj iva na duhovno, a druga na tjelesno
podrudje. S obzirom na duhovno, Isusje bio kaznjen zbog nasih grijeha i opadina, da b-i, u zarnjenu,
nama bilo opro5teno i da bi imali mir s Bogom. (Vidi Rimljanima 5:1). S obzirom na tjelesno, isus je
ponio nale bolesti i boli, da bismo kroz njegove rane mi biii iscijeljeni. Fizidka primjena ove razm.l"ene,
poWrclena je na dva mjesta u Novom zavjetu. Matej8:16-i7, poziva se na Izaiju'53.4, te za Isusa kLe:
"".sve bolesnike izlijeii. Tako se ispuni rijei proroka Izaije: On slabosti naie uze i ponese nale
bolesti". Takocler, u 1. Petrovoj 2:24 apostol se poziva narzaiju 53:5-6 i kaZe za Isusa: l'...on koji
'osobnor u svome tijelu naie 'grijehe uze na kriz' da mi, umrijevli svojim grijesima, iivimo
pravednosti; on dijim'ste modricama (ranama) izlijedeni'.,'
Dvostruka_ razmj ena opisana u gore navedenim stihovima, mogla bi se saZeti na slijede6i nadin:
Isus je bio KAZNJEN, da bi nama bilo OPROSTENO.
Isus je bio RANJEN, da bismo mi bili ISCIJELJEM.
Tre6i aspekt ove razmjene objavljen nam je u Izaiji 53:10 gdje ditamo da je Isusov Zivot bio
Zrtvovan kao "Zrfva naknadnica". Ovo trebamo razumjeti u svjetlu Mojsijevih uredbi o razliditim
vrstama Lrtava za grijeh. Od osobe kojaje zgrijeSila, zahtjevalo se da svoju Zrfvu -janje, kozle, tele ili
kaloru drugu Zivotinju - donese pred svedenika. Ta bi osoba ispovijedila woj grijetrnad Zrrvom, dok bi
svedenik na simbolidan nadin te priznate grijehe prenio na Zivotinju. Nakon toga bi Zrfva bila ubijena,
pla6ajuii tako kaznu zbog grijeha kojije bio prenijet na nju. U BoZjem predznanju, sveje ovo biio
isplanirano da bude nagovje5taj onoga Sto 6e biti ostvareno u vidu jldne - sveobuhvatne Isusove Zrtve.
Ng n!-zu su grijesi ditavog svijeta bili prenijeti na Isusovu du5u. Ono Sto iz toga proizlazi, opisano je
uLzaiji 53:12: "..jersam se ponudio na smrt...". Isus je svojom Zrtvom i zamjenidkom smi6u,
osigurao pomirenje za grijeh cijelog dovjedanstva. U 2 Korin6anima 5:21 pavao se poziva na Izaiiu
53:10, a u isto vrijeme ukazuje na pozitivan aspekt boZanske razmjene: "Njega (lsuia) koji je bio bez
ikakva grijeha, Bog uiini mjesto nas grijehom, da mi u njemu postanemo pravednoi6u Boz;om.',
Pavao ovdje ne govori o nekoj pravednosti koju moZemo posti6i svojim vlastitim naporima, ved o
pravednosti samoga Boga - o pravednosti koja nije nikad upomala grijeh. To nitko od nas NE MOZE
ZASLUZITI. Ta je pravednost toliko uzvi5enija od na5e, koliko je i nebo uzviSenije od zemlje. Ona se
moZe primiti ISKLJUCIVO VJEROM. 9vaj.tredi aspekt boZanske razmjene mogao bi se izraziti
slijedeiim rijedima: Isus je naSom GRESNOSCU bio udinjen GzuJEHoM, da bi-smo mi postali
PRAVEDNO ST nj egovom PRAVEDNOS CU.
Slijede6i aspekt boZanske razmjene, logidnaje posljedica prethodnog. Cjelokupna Biblija, kako u
Starom tako i u Novom zavjetu, nagla5ava da je plata za grijeh smrt. U Ezekielu 18:4 Gospod govori:
"I evo, onaj koji zgrijeli, taj de umrijeti."
U Jakovu 1:15 apostol kale: "...a grijeh kada je gotov, rada smrt.,'
Kad se Isus poistovjetio s na5im grijehom, bilo je tada neminovno, da iskusi i smrt kao rezultat toga
grijeha. U skladu s tim, u Hebrejima 2:9 pisac kaZe: "Ali Isusa,.. radi patnje, to jest smrti, da bi
milosti BoZjom za svakoga umro - vidimo 'ovjendana slavom i ia56u'."
Smrt kojom je On umro, bila je neizbjeZna posljedica ljudskog grijeha, Sto ga je On na sebe uzeo.
On je ponio grijehe svih ljudi, pa stoga i umro smrdu za sve ljude. Zauzvrat svima onima koji prihva6aju
njegovu zamjenidku Zrtvu, Isus sada nudi dar vjednoga Zivota. U Rimljani ma 6:23 Pavao postavlja
dvije mogu6nosti jednu do druge: "... jer je plaia grijeha smrt, a milosni dar BoZji jest Zivot vjeini
u Kristu Isusu, Gospodinu na5emu." Stoga i detvrti aspekt boZanske razmjene moZe biti izraLen
rijedima: Isus je na sebe uzeo naSu SMRT da bismo mi imali njegov ZIVOT.
Slijedeii aspekt ove razmjene vidimo u Pavlovim rijedima iz 2 Korin6anima 8:9
"Ta, poznato vam je milosrtle Gospodina nalega Isusa Krista kako je radi vas od bogata5a postao
siromah, da vi postanete bogataSi njegovim siromaStvom."
Razmjena je jasna: od siroma5tva k bogatstvu. Isus je postao siromah, da bismo mi postali bogati. Kada
je Isus postao siromah? Neki ga ljudi zami5ljaju siroma3nim tijekom njegove zemaljske sluZbe, ali to je
rriva slika. On sa sobom nije nosio puno gotovine, ali mu u isto vrijeme nikada nidega nije
nedostajalo.
Kada je poslao udenike da idu sami, niti njima nije nidega nedostajilo. (Vidi Luka
22:3s;. nuauei aL
nisu siroma5ni, On i njegovi udenici o-bieuuuii su redovito dav"ati sirmrasima. (Vidi Ivan l2:4-g;
^b.ili
i3:29). Istina Isusove metode nabavljanja novca ponekad su bile uobidajene, ali dfvjek koji moZe
nabaviti dovoljno hrane za pet tisuia ljudi, ne radunaju6i Zene i djecu, n. bi .igu-o bio
smatran
siromahom prema svim normalnim standardima! (Vidi Matej 14:15-zl). On je"uvijek imao sve
Sto mu
je bilo potrebno da bi ostvario BoZju volju u svome Zivotu. Povrh toga, Onle
uvi.yik davao drugima i
njegove zalihe nisu nikada presuSile. Dakle, kadaje Isus postao siroirahom radi nas? Odgovorje:
na
kriZu' U Ponovljenom zako-n-u 28:48 Mojsije u d,eliri izraiasaZima apsolutno siroma5tvo: g lad,'L,ed,
golotinja i svaka oskudica. U svoj oj punini, Isusje to iskusio na krizu. Bioje gladan. Ve6 dvadeset
i
d_etiri sata nije nidega okusio.. Bio je Zedan. Jedan od njegovih posljednjih u"^i'ku bio.1.'
(Ivan.9:28). Bioje gol. Vojnici su sa njega skinuli svu njigovuodjeiu (Ivan l9:23).Iiioje
"2"J"" ."-f '
u svakoj
oskudici. viSe ni5ta nije posjgloyao. Nakon sto je umro, bio je sahranjen u posudenom platnu i u -
posudenom grobu (Luka 23:50-53). Na taj je na6in, Isus dosiovno i potpuno iskusio apsolutno
siromaStvo umjesto nas. U 2 Korin6anima 9:8, Pavao nam s ne5to vi5e ietaga ukazuje na pozitivnu
stranu ove razmjene: "A Bog moie tako obilato izliti na vas svaku vrstu milosti, da mognete imati
uvijek i u svemu sasvim dovoljno svega i jo5 imati viika za koje mu drago dobro djeli,'.
_l1yu9 n?glasava da je iskljuiivi temelj za ovakvu vrstu razmjene BozJA-MILosr, A Nru JE
NEMOGUCE zASLUZrrl oNA sE voZE sauo viERoM pRIHVATITI. vrlo desto ie i nase
"izobilje" biti slidno Isusovom za ryegova zemaljskog Zivota. Ne6emo imati veliku kolidinu gotovine
ili pove6u uStedevinu u banci. Ali iz dana u dan imat 6emo dovoljno za nase svakodnevne po-irebe i
jo5 vi5ka.za potrebe drugih. Yrlo valan razlog za ovakvu vrstu opskbljenosti nalazimo
u Isusovim
rijedima iz Djela 20:35: "BlaZenije je davati nego primati".
BoZjaje v_olj a da sva njegova djeca budu u mogu6nosti uZivati u onom ve6em blagoslovu. Upravo
sto_ga, on se brine za nabe potrebe, daje nam jos povrh, kako bismo davali drugima.
ieti aspekai
boZanske razmjene moZemo saZeti ovako: Isus je postao SIROMAH na5im SIF.oMAStvov, aa
bi smo mi postali BOGAfI njegovim BOGAISTVOM.
Razmjena na kiZu takoder podrazumijeva i emocionalne vidove patnje, koji su rezultat dovjekovog
grijeha. iznova, Isus odnosi zlo, da bismo zauzvratmi mogli uZivati u dobru. Dvije najbolnije iane f.oie
smo zadobili svojim bezakonjem, jesu sram i odbadenost. Obje su dosle na Isusaiokje bio na kriZu. "
Sram moZe imati razlidite oblike, od puke zbunjenosti, do otupljujudeg osjeiaja bezvrijednosti, koji
odsijeca pojedinca od svakog smislenog zajedni5tva i s Bogom i J
luoinlu. Jeian od nile"siih u"toka
srama - koji sve vi5e prevladava u suvremenom druStvu - jest svaka vrsta seksualne zloupotrebe i
maltretiranja u djetinjstvu. Nakon takvih iskustava desto ostaju oZiljci koji samo milo5iu BoZjom mogu
biti zacijeljeni. Govoreii o Isusu na kriZu, pisac Hebrejima taZe, aiOn 'inamjesto odrealene mu
radosti podnese krii, ne mare(i za sramotu..." (Hebrejima I2:2). lzvrienjeimrtne kazne raspe6em,
bilo je najsramotnije od svih oblika smrti, rezervirano samo zanajgore kriminalce. Sa optuZenog bi se
skinula sva odje6a, i tako nag bio bi izloZen pogledima prolazniki, koji bi mu se odrugivali i isriijavali
ga Upravo je takav bio stupanj Isusovog srama dok je bio na kriZu (Matej 27:35-44). Namjesto siama
j9g.;" isus podnio, BoZjaje l31nj era da svi koji u Isusa vjeruju, zajedno s njime dijele njlgovu slavu.
u Hebrejima 2:10 pisac kaZe: "Uistinu je dolikovalo onomu (Bogu) radi koga je i oa toga.ye sve, .
kada je htio privesti k slavi mnoge sinove, da patnjama uiini savrlenim votlu nl itrovaipasenja
(lsusa)."
Sram kojegaje Isus podnio na kriZu, otvorio je vrata svima koji u njega rjeruju, da budu osloboileli
svoga vlastitog srama. I ne samo to, ve6 on s nama dijeli svoju slavu koja mu po prauu pripada od
vjednosti. Medutim postojijosjedna rana, kojaje desto bolnija od srami. Tojj odbaeenost. onaje
uglavnom posljedica nekog razorenog zajedni5wa. Najraniji stupanj je kad roditelji odbacuju dijete.
Odbadenost moZe biti izraLena navrlo grub inegativan nadin, ili pakia.no u obliku n"rnoguino.ii du s"
izraze ljubav i prihva6enost. Ako recimo trudnica podrZava negaiivne osje6aje prema svoine, joS
nerodenom djetetu, velikaje moguinost da dijete bude rodeno s osjeiajem odbadenosti - Sto moZe
tra.iati sve do zrele dobi ili dak do groba. Razvod braka je jo3 j edan, u.lo dert uzrok odbadenosti. Ovo
je vrlo Zivo oslikano u Gospodnjin rijedina iz |zai.ie 54:6: "Jest ko Zenu ostavljenu, u duli ucviljenu,
Jahve te pozvao. Zar se smije otpustiti iena svoje mladosti, pita Bog tvoj". Ali u Mateju 27:46 i 50,
gdjeje opisan vrhunac Isusove agonije, Bogje osigurao lijek za ranu odbadenosti: "Oko devetog sata
povika Isus jakim glasom: 'Eli, Eli! Lema sabakthani'- ito znati: Boie moj, Boie moj! Zaito si
me ostavio? A Isus opet povika jakim glasom i - ispusti duiu". po prvi put u povijesti ditavog
svemira, nebeski se Otac ne odaziva na molbu svoga Sina. Isus je bio toliko poiitwjeien s dovjekovim
g.ij:ho} da je nekompromitirajuia svetost BoZja udinila da sam Bog odbaci svog vlastitog Sina. Na taj
nadin, Isusje podnio najgori mogu6i oblik odbadenosti: odbadenost od strane Oca. Gotovo neDosredno
nakon tog4 on je umro, ali ne od rana uzrokovanih raspedem, vei od slomljenog srca. Time, bn je
ispunio prorodku sliku Mesije iz Psalma 69:21 : "Ruganje mi slomilo srce...". A Matej odmah dodaje:
"I gle! Hramski se zastor razdera na dvoje, od vrha do dna...". Na simbolidan nadin, to je bio
pokazatelj daje gre5nome dovjeku otvoren put ka neposrednom zajedniSwu sa svetim Bogom. Isusova
odbadenost otvorila nam je put, da nas Bog prihvati kao svoju djecu. Tu istinu, pavao sazimlje u
EfeZanima 1:5-6: ".'.u ljubavi nas predodredi sebi za sinove po Isusu Kristu...njom nas dobrostivo
obdari (prihvati) u Ljubljenome..."
Isusova odbadenost uzrokovalaje na5u prihva6enost. Ovaj BoZji lijek za sram i odbadenost, nije
nikada bio potrebniji nego Stoje to danas. Neopisiva je radost ukazati ljudima na ozdravljenje koje tede
s Isusovog kriZa. Ova dva emocionalna aspekta boZanske razmjene na kriZu moZemo izraziti na ovaj

1TT' ryT j._q9lio na5u SRAMOTU, da bi mi mogli imati njegovu SLAVU. Isus je iskusio na5u
ODBACENOSI kako bismo mi imali njegovu PzuHVACENOST kao djeca BoZja. Navedeni aspekti
boZanske razmjene, izraz stt samo nekih od najkritidnijih i osnovnih dovjekovih potreba, ali tu nikako
nije i nj ihov Waj. Zapravo, nema te ljudske potrebe, uzrokovane dwjekovom pobunom, koja nije
obuhva6ena u tom istom principu boZanske razmjene: zLo IE DoSLo NA IsusA, DA BI DoBRo
BILO NAMA PONUEENO. Kada jednom naudimo ovaj princip primjenjivati u na5im Livotima, tada
6e nam BoZja ljubav stajati svakodnevno na raspolaganju. Konadno, treba5 uistinu prihvatiti ovaj
princip, kako bi posebna potreba tvoga Zivota bila ispunjena: oslobodenje od prokletstva. S obzirom
na to, Pavao nam u Galaianima 3:13- 14 opisuje odgovarajudi aspekt boZanske razmjene:
"Krist nas je otkupio od prokletstva Zakona postav5i mjesto nas proklet - stoji, naime pisano:
'Proklet svaki koji visi na drvetu!' - da bi u Kristu Isusu na pogane dolao Abrahamov blagoslov,
da primimo obedanoga Duha po vjeri."
Za Isusa na kriZu, Pavao primjenjuj e zakonsku odredbu iz Mojsijevog zakona, izralent t
Ponovljenom zakonu 2l.23, prema kojoj svaka osoba pogubljena vje5anjem na "dn'o" jest prokletstvo
BoZje. A zatim, on ukazuje na suprotni rez:ultat na blagoslov. Nije potrebno biti teolog, da bi se razumio
ovaj aspekt boZanske razmjene: Isus je postao PROKLETSTVO, da bismo mi primili BLAGOSLOV.
Prokletstvo kojeje doSlo na Isusa, opisanoje kao "prokletstvo zakona". To podrazumijeva sva
prokletstva na Mojsijevom popisu iz Ponovljenog zakona 28. Sva su ta prokletsfva u svojoj punini do5la
na Isusa. Stogaje i on otvorio put dajednako, punom mjerom, zadobijemo oslobodenje i udemo u
odgovaraju6e blagoslove. Poku5aj za trenutak zamisliti Isusa kako visi na kriZu, to 6e ti pomo6i da sve
vi5e cijeniS uZas pretrpljenog prokletstva. Isusa su odbacili njegovi sunarodnjaci, izdao gaje njegov
udenik, dok su ga ostali napustili (neki su se, ipak vratili da budu s njim u posljednjim trenucim
njegovog Zivota). Potpuno nag, ostavljenje da visi izmedu neba i zemlje. Njegovo se tijelo grdilo od
bola zbog nebrojenih rana, njegovaje du5a oteZala, jerje ponio grijehe cijelog dovjedanstva. Zemlja
gaje odbacila, a nebo se nije htjelo odazvati na njegov krik. I dok gaje napustao sundev sjaj, a tama
sve vi5e pokivala, njegova krv Zivota kapalaje na pra5njavo kamenito tlo. pa ipak, prije nego sto ie
izdahnuti, iz tame se probio pobjedonosni usklik; "Svr5eno je!". U grdkom tekstu izraz "svr5enoje"
sastoji se samo odjedne rijedi i to u proSlom vremenu glagola sa znadenjem: "udiniti neSto potpunim
ili svrsenim". Drugim rijedima: "u potpunostije potpuno" ili "u savrsenosti je savrseno". Isus je na
sebe uzeo svaku zlu posljedicu, Stojuje pobuna donijela na ljudski rod. Svako prokletsfvo zbog kr5enja
BoZjeg zakona bilo je na njemu. A sve zato, da bismo mi, zahvaljujuii njegovoj poslusnosti, mogli
zarzvrat primiti sve blagoslove. U svome dosegu, takvaje Zrtva sveobuhvatna, a u svojoj jednostavnosti
onaje velidanstvena. Da li si vei prihvatio u vjeri Isusovu Zrtvu, i sve Stoje on za tebe osigurao?
Ako da, onda bi se tome trebao neposredno odazvati - odazovi se najj ednostavnij im i najdi5iim
rijedima istinske vjere. Jednostavno reci: "Hvala ti!" udini to, upravo sada! Reci: "Hvala Ti!
hvala Ti , Gospodine Isuse, za sve 5to si udinio za mene! Ne razumijem sve u potpunosti, ali vj erujem
i zahvaljujem." Nastavi mu zahvaljivati svojim vlastitim rijedima. Sto mu viSe za^hvaljuje5, viie eeS
i vjerovati u ono Stoje udinio za tebe. A Sto mu viSe vjerujes, vise 6eS mu htjeti zahvaljivati.
Zahvaljivanjeje prvi korak k oslobodenju.
- Isus je bio KAZNJEN

da bi nama bilo OPROSTENO.

- Isus je bio RANJEN

da bismo mi bili ISCIJELJtrNI.

- Isus je na5om GRESNOSCU bio udinjen GRIJEHOM

da bismo mi postali PRAVEDNOST njegovom pRAVEDXOSCU.

- Isus je na sebe uzeo na5u SMRT,

da bismo mi imali njegov ZWOI .

- Isus je postao SIROMAH naiim SROVaSTVOM,

da bismo mi postali BOGATI njegovim BOGATSTVOM.

- Isus je ponio na5u SRAMOTU,

da bismo mi mogli imati njegovu SLAVU.

- Isus je iskusio na5u ODBACENOST,

kako bismo mi imali njegovu PRIHVACENOST kao djeca BoLja.

- Isus je postao PROKLETSTVO,

da bismo mi primili BLAGOSLOV.