You are on page 1of 3

KNJI@EVNI VREMEPLOV

Ranko Marinković
KIKLOP – Fabula (1913. – 2001.)
viški Voltaire

Prvi plan (realistički sloj): priča o intelektualcu Melkioru Tresiću koji se panično boji nadolazećega rata.

Ulica Dajdam (kavana) Don Fernando
• Zagreb: predratna psihoza Ugodni kutić • Maestro: o napretku • Zoopolis • teorija preventivne
• Melkiorova Parampionska • acte gratuit • Ugov spektakl u
• Melkiorovo sjećanje • čovjetina • tramvaj (misao dehumanizacije
braća: Ugo, Maestro • Enka Ugodnom kutiću
(don Kuzma, Cviker) • drama Kanibali suprotstavljena • život i umjetnost (kolporter i
• Fredi i Vivijana • Vivijana kod Atme • mobilizacija
• ulična scena (Ugo) • Atma strahu) Michelangellov David)
• intertekstualnost (o Hamletu)

U prvom je planu (realistička) fabula ispričana uglavnom kroz prizmu Melkiorove svijesti. Radnja se zbiva u predratnom Zagrebu, a glavni je lik
mladi intelektualac Melkior koji se boji poziva za mobilizaciju pa izgladnjuje svoje tijelo kako bi ga proglasili nesposobnim za vojsku.
Pred čitateljem se odvija Melkiorovo besciljno lutanje po gradu u kojem susreće svoga nekadašnjeg vjeroučitelja don Kuzmu, prijatelje i poznanike
te povremeno sudjeluje u uličnim scenama koje su odraz predratnoga straha i psihoze.
Melkior povremeno boravi u boemskom društvu Dajdama (Maestro,
Ugo, don Fernando), a uz to je društvo vezana i njegova opsesija
lijepom Vivijanom koja se pojavljuje u društvu glumca Fredija, a
posjećuje i Melkiorova susjeda kiromanta Atmu. Sreća. Sto je sreća? Nitko ne zna što je, svi je žele. Željeti znači ne imati;
neimaština je siromaštvo; siromaštvo nije bogatstvo; bogatstvo je moć;
Svoje erotske fantazije Melkior veže i uz ljubavnicu Enku, kojoj moćni vladaju; tko vlada ne poznaje zakona; tko ne poznaje zakona vrši
povremeno odlazi. nasilje; tko vrši nasilje izaziva strah; tko izaziva strah izaziva i mržnju;
tko mrzi ne ljubi; ljubiti valja oprezno; oprez je majka mudrosti; mudrost
Njegov dan upotpunjuju odlasci u redakciju i povremeni boravak u nije glupost; glupost se sama hvali; hvale se hvalisavci; hvalisavci lažu;
gostionici Ugodni kutić koju vodi uvijek ljubazni Kurt. u laži su kratke noge; noge su dio tijela; u zdravom tijelu zdrav duh; duh
je Hamletov otac; otac je glava obitelji; obitelj je ćelija društva; društvo
Prvi se dio romana, iako neoznačen, zatvara pozivom za mobilizaciju. je skup pojedinaca; pojedinac ne znači ništa; „ništa” ne postoji; postoji
ono što misli; mislim, dakle jesam; jesam i nisam; nisam što sam bio; bio je
vedar dan; dan je poslije noći; noću se spava; spavati ne mogu; ne mogu
se zaustaviti; zaustavite me, molim vas; molim vas, zaustavite me; molim
vas, molim vas... Zar nitko neće? Gospodo porotnici...
• Melkior u vojsci: narednik • Melkior na Nervnom odjelu:
Čičak, konj Cezar, Krele • Melkior na Tuberkuloznom Melankolik, Maršal dvora, Kero.
(iz Kiklopa)
• Melkior u ambulanti: sestra odjelu (Tartuffe, Mali, • odlazak kući: završetak priče o
Acika i dobri major Menjou, Hermafrodit) brodolomcima

U drugom se dijelu romana Melkior nalazi u vojnoj jedinici, ali zbog svojega
psihofizičkoga stanja ubrzo dospijeva najprije u bolnicu (Tuberkulozni odjel,
Nervni odjel), a potom ga proglašavaju nesposobnim za vojsku i on se vraća kući.

• Zagreb: susret s Atmom
• Enka • Početak rata: kiklop Polifem
Melkiorovim povratkom započinje treći, završni dio romana, • Ugo na Cvjetnom trgu • Maestrova smrt • svijet kao Zoopolis

u kojem se „odmotane niti“ razrješuju: Maestro završava život
bizarnim samoubojstvom, a za svjedoka je odabrao upravo
Melkiora.
Počinje rat, a Melkior se nakon pokušaja prijave u vojsku nalazi
u stanju potpune rastrojenosti i dok njemački avioni kruže nad
gradom, on puzeći odlazi u Zoopolis.

Drugi plan (simbolički sloj): drama koju Melkior zamišlja, odnosno priča o brodolomcima s broda Menelaj koje su zarobili kanibali.

U drugom je planu paralelna (groteskna) fabula o brodolomcima s broda Menelaj, a Melkior ju zamišlja kao dramu Kanibali koju namjerava napisati.
Budući da su te dvije fabule povezane Melkiorovom sviješću, one se u njoj povremeno isprepleću.
Dakle, Marinković je konkretnu povijesnu situaciju koja je u prvom planu romana projicirao na mitološki, odnosno alegorijski sloj koji govori o
ponovnom dolasku kanibalskih vremena kada se čovjek svodi na razinu animalnoga bića koje pokušava preživjeti, odnosno bića svedena na iskonski
nagon.

Knjizevni vremeplov PLAKAT 2015 - KIKLOP.indd 1 22.12.2015. 10:18:19

Untitled-1 1 29.3.2016. 10:11:45

podnarednik Čičak (obuka – konj Cezar). Bolnica: major (liječnik). prasak bombi i slične pirotehnike. kavane (Dajdam. U tom se kontekstu pojavljuju i intertekstualne aluzije i citati kojima se tradicija ironizira i podvrgava kritičkom prevrednovanju. Dostojevski. iako zna da njime manipuliraju. Ponekad piše stihove. a jedan je od njih simuliranje ludila (ironična paralela s Hamletom). a dominantna je emocija strah.. Polifem-kiklop jednook. Kamo? djelovanja i postala sama sebi svr- (iz Kiklopa) hom.. osjećam zemlju pod nogama. lepršaju.. Ugodni kutić). Društvo u Dajdamu: Ugo Ugo. Tu više ne pomaže skeptična • Zagreb: ulice. Vrlo je mnogo čitao. ispunila vidno polje jednoga oka (na drugo je zažmirio). On je podstanar u Zagrebu i radi kao novinar u jednoj redakciji. Ali varke nema. 10:11:54 . ulične scene). Vivijana). pa su sve žene u njegovoj svijesti svedene na tjelesno. trgovi. samo slike du- n a– i. Znači trebalo bi nekako prevariti tog Polifema.. odnosno bezrazložno. Da poludiš! A oni lete. žuri im se. • U njemu su sve emocije prenaglašene. KNJI@EVNI VREMEPLOV viški Voltaire Ranko Marinković (1913. Nešto kasnije izgovorena rečenica (zvučna asocijacija) „Ne gine se danas od tramvaja.indd 3 22. Kiklop ima fragmentarnu kompoziciju. osmislio je vlastitu teoriju o „preventivnoj reb ni od dehumanizaciji“. Mali/Kero. don Fernando Maestro Temeljna je Ugova osobina činjenje Svaki od ovih likova ima svoju središnju epizodu: Maestro je cinik. a za don Fernanda razgovor je razmišljanjem o smislu življenja i s Melkiorom o teoriji preventivne dehumanizacije. simbolično nakazno priviđenje i protrlja oči da bi došao k sebi. Zbog takve fragmentarne kompozicije dijelovi se Kiklopa mogu izdvojiti kao samostalne cjeline. On je protivnik ideje napretka: acte gratuita. • Obilježje je njegova karaktera pasivnost: primjerice. poručnik (obuka – orijentacija pomoću mahovine). strah od rata ponekad ga tjera na očajničke poteze. što se vidi u intertekstualnim asocijacijama u kojima dominiraju Shakespeare. pukovnik.N ob j don Fernanda) i one obilježene. Iako ima neka obilježja realističkoga romana – određeno mjesto i vrijeme radnje te fabulu. moj gospodine!“ koju dobacuje slučajni prolaznik otvara ratnu temu i Melkiorovo sjećanje na uličnu scenu s Cvikerom koja se zbila „neki dan“ kada je dopustio da ga ovaj prevari. čovjek naizgled vrlo tih i suprotnost je Ugu i Mae- e. Porijeklom je s mora. primjerice. on se ne optereću. (iz Kiklopa) Tuberkulozni odjel (zabušanti): Menjou. Ne preostaje Mjesto radnje nego pobjeći među zvijeri i urlati s njima. Diplomirao je filozofiju. bijesno. Mali. Hermafrodit. b ni olnic loz približila i gotovo stopila u jedno malo i strašno. neka leti! Ja. plačljivu.. Unatoč svojim intelektual- Da. Moliere. • U Melkiorovoj se svijesti izmjenjuju opažanja vanjskoga svijeta uz koja on asocijativno veže pojmove i pojave o kojima kao intelektualac promišlja. Stoga su Ugove dramske sce- ne. zarno samoubojstvo. kažite: Progres! Neka izvoli samo Progres.KIKLOP. ali oni imaju „uporabnu vrijednost“. Atmin i Maestrov). pomisli Melkior. Međutim. jel) vojna s zabrinut za vlastitu egzistenciju. ali ne moramo urlati s njima. z veže se uz lik ATME: na i . pojava don Kuzme (njegove uši) priziva epizodu iz djetinjstva zbog koje je Melkior prekinuo svoje osnovno školovanje.3. a. 10:18:24 Untitled-1 2 29. • vojarna i bolnica u neimenovanom gradu (Melkior nakon mobilizacije prolazi vojnu obuku). juri. Nervni odjel: Melankolik. banalnu literaturu poput one kakvu piše Kumičić. što je vidljivo u epizodi s Cvikerom. godine „Neman golema. – proljeće 1941. trgov na ulici ili u Dajdamu. neka prođe. Kiklop nije roman pisan realističkim stilom: u njegovu je središtu svijest lika. čovjek sve. povremeno ih posuđuje Ugu koji njima zavodi djevojke. gazim. čak i s mržnjom – tu staru prokletu drolju – Ugo je čovjek trenutka. i njegov smisao: Dolazi On. – el ATMINA dva čudno zbližena oka još su se više uk od Kasnije djeluje: traži izvršitelje za svoju teoriju. opaža stvarnost i povezuje ju asocijativno sa svojim duhovnim svijetom. • jesen 1940.) KIKLOP – Likovi Tema: Pojedinac i svijet – strah uoči Drugoga svjetskog rata.. zadovoljan što nim obilježjima.12. ali ih ne razumije. opsjednut je mislima o ženama (Enka. Maestro. on je vrlo opasan čovjek: zbog osjećaja straha i ugroženosti. Rat. Motiv kiklopa povezan s Melkiorovim strahom red er v orija parodija Raskoljnikovljeve teorije o podjeli ljudi na odabrane (poput . odnosno poriv za mišljenjem. Knjizevni vremeplov PLAKAT 2015 . zavidi ostalima na njihovoj hrabrosti. Ja sam sve to želio simbolizirati u jednom kukcu. vidio je pred sobom. a čovjek je sveden na jedinku kojoj je temeljni cilj preživljavanje. dopušta da bude prevaren. . Njegova je te- ag vi. misao – ako vjetrovi urlaju moramo ih slušati. osvrta u kojima se parodira i ironizira povijest čovječanstva kao povijest napretka.“ To je ono strašno. U središtu je Kiklopa autoironična svijest intelektualca Melkiora Tresića koji propituje odnos čovjeka i svijeta. Acika Tresić-Pavičić (medicinska sestra). gazim! – i uzeo da igrama koje povijest igra s čovjekom lupa nogama po podu. Dante. odnosno o „ukidanju tragedije skepsom“. Polifem. Maestro) i epske (san – Atma i Cviker. hovita čovjeka koji se svojim intelek. Tako. jednooki gad. Ne voli sentimentalnu. Likovi Don Fernando je pisac. komentara. sretan što je gazim. stanovi (Melkiorov. hodam na svoje dvije noge. odnosno kao male forme: dramske (Ugo – lakrdijaš. MELKIOR TRESIĆ • Melkior je kazališni i filmski kritičar koji dobro poznaje književnost i film. Stoga je roman pun Melkiorovih asocijacija. nego ta mala strahota koja raste do strahovitih dimenzija – do polifemske ljudožderske monstruoznosti. Kompozicija romana • Formalno je Kiklop podijeljen na trinaest nenaslovljenih poglavlja. što je vidljivo iz njegovih sjećanja na don Kuzmu. što me rodila zato da bi me opet progutala! I od moga materijala napravila den na boemski život u kojem je možda neku svinju. zamagljenju svijesti. koje je priroda predodredila za zločince. biped obični. a dijelove romana u cjelinu ujedinjuje Melkiorova svijest. Rat se hoće prikazati kao valjanje tenkova. stano stru. za Uga je to grandiozni spektakl u Ugodnom kutiću. • On je antijunak: nesiguran je. tj. Pritom strah određuje sve njegove postupke: strah guši svaku slobodnu misao U intervjuu Patnja je više od istine autor objašnjava naslov romana i tjera čovjeka da od svega odustaje. a (Tuberku prijeteći škiljavo oko nasred čela. čime se gubi vlastito dostojanstvo. ga čina. u časovitom Vojarna: Krele. Sklon je samopromatranju: svijest mu je stalno aktivna. Dvorski maršal. Zahvaljujući svojem obrazovanju. Muči ga misao. • Kompozicija romana ne slijedi linearni model kompozicije realističkoga romana. Iako se ne usuđuje ništa poduzeti . Don Fernando ka di ačka sre van tualnim sposobnostima služi da bi odigrao ulogu lakrdijaša. Ja ostajem! Neka za Maestra ispovijest prije samoubojstva i sâmo bi. bez obzira na to jesu li izvedene ulice. • Melkior je sav u introspekciji: boji se poziva za mobilizaciju (čovjetina). dobro poznaje povijest kulture. – 2001. Tartuffe.2016. ježa ili naprosto salatu koju će pojesti neka debela ženska intelektualna svijest izgubila svrhu u kuri mršavljenja. i to svijest intelektualca koji je pritom autoironičan i koji propituje odnos čovjeka i svijeta. Ne tenk. Melkior vidi u travi Vrijeme radnje (u koju je legao) strašnog kukca koji plazi prema njegovome oku. Rat je nešto mnogo strašnije nego svi njegovi simboli. brundanje aviona. • Fragmentarnost je najčešće rezultat asocijativnosti.2015. odnosno povijest velikih mislilaca i ideja.

is Međutim. vo- podrugljivo i zaustavio vrijeme u ukočenim naborima zač protestira. isporučivanje. u juhi. „Menelaj“ treba da potone. Već vas vidim. stvarnost je jača – čuje škripu tram- Cezaru. kome da se nost. odnosno iznoseći tezu da je život uvi- Ljudi su kao kamenje: nepravilni. ali on ima svoju vrijed. Žene vole dernjavu. To znači „zora puca”. glupan.3. ak o sv ši slikama rastrganih udova. Melkior je ushićen. Heureka!” Ž POJEDINAC I SVIJET S T R A H Misao suprotstavljena sili • Inteligencija i idioti (Melkior) S I • Život kao acte gratuit (Ugo) Vlastita svijest kao izvor straha • „Ljubav” (Melkior – Vivijana. – A već general. KNJI@EVNI VREMEPLOV viški Voltaire Ranko Marinković (1913. osim sedmorice. Javlja se misao Kl šavo ki z njen od eži eka! je toga zaštićen: Život je odabrao Inteligenciju za svoje igre. Marinkovićev stil: nadmoćna ironija. kada da se umetne u pušku i tada.12. Živio je u mojoj misli. Međutim. Misao u Melkioru:„Izdržao sam! svoga bezumnoga lica. mislila sam da ste novi pijetao. Iluzije. Idiot neka živi! Heureka! Kliktao je arhimedski šašavo. ipak predlažem un amour prije rata. nasmiješio se smrti. a (Don Fernando) sebe. No – što bi rekao Hamlet – ne gdje bi on kuhao. pao je u ruke polinezijskim ljudožderima. pakiranje.KIKLOP. a.2015. monsieur le Perroquet! – O ne. A onaj viče l’amour. Uniforma zgodna. Acika) • Odnos prema napretku (Maestro) M • Mekior – Atma V • drama Kanibali UMJETNOST R O • Ironiziranje poezije • Umjetnost (pisanje) u suvremenom vremenu • kiklop Polifem T T • Kolporter i David • intertekstualnost • Don Fernando: teorija preventivne dehumanizacije • Zoopolis ODNOS ŽIVOT – UMJETNOST U mislima pratim metak od njegova Objašnjavajući don Fernandu u kakvu su odnosu ži. nego gdje su njega kuhali uz kanibalsko veselje i mnoge folklorne plesove... što? – Diiivna! – Ja imam sto i dvadeset godina.. jer sedmi. je povijest odabrala inteligenciju za svoje igre. Ku-ku-rii-kuuu.) KIKLOP Život – Strah – Smrt Melkior izlazi na cestu što vodi u grad. Mlad papagaj. – Ljubomorni ste na njega. – Ne budite lascivni. Vidi Melkior razmišlja o odnosu života i inteligencije. (iz Kiklopa) Knjizevni vremeplov PLAKAT 2015 . Indonezija. Dva batka. gad. – Ništa. iluzorno je zanositi se snagom um- (iz Kiklopa) jetnosti – život je uvijek jači. Idiot je Dantonu prepustio slavu da mu historija odrubi glavu. Mrtav je i on. moju tintarnicu. a? – Već. Otkrio (iz Kiklopa) sam biološki zakon uzgona! Tijelo uronjeno u strah izgubi onoliko od svoje smrtnosti koliko teži istisnuti strah. vaja (slika je dobila zvuk). idiot koji ništa ne razumije od svega z dr tao Otkr on u u st oje Boji se. postanka na putu do moje glave: fabriciranje. 10:12:06 . u jednom kolporter koji izvikuje „Njutanji list!“ rastom je iznimno nekom pravilu. sa a! o je a io s zgon rah ža paradoksalno. No on nije važan. naše egzistencije. Mellkior se poslužio primjerom: transporti municije. kao da je već davno sve shvatio. tada u onoj mojoj sekundi – kh – i ja mu kada bi se odlučivalo o životu i smrti. vot i umjetnost. (.. H (Ki nestaje jer to je svijet koji je sam stvorio i koji pravi historiju s idiotima. madame. svi su se utopili. Enka. Naš strah je osjetljivost misli kojom sagledavamo strahovitu budućnost više ne pišem biografiju. Pritom je vrlo sarkastičan – smatra da ur se ne opire – silazi na tramvajsku prugu i kre- He meds ! m rhi am će ususret tramvaju. Gotovo. Žene uopće vole glupane. a večeras dosta. kao i savršeni Michelangellov David. A vi im se divite.. – Pardon. Pitajući se zašto je tomu tako. – A bit će rata? – Bit će. stari mornar s lulom. Idiot je Sokratu prepustio vrč otrova. odgoni maštu koja ga pla- I ik . pred narodima koji kliču i Brutu i sm tisn ju (kao nijemi film). Jedna je smrt.. teški. Bordel. Pokušava prevlada- A idiot nosi svoju anonimnu glavu s čudnom grimasom ti strah MIŠLJU: „Izdržati misao o smrti – do gađenja. Veliki jek jači od umjetnosti. – Ne sve. Mučno je to dovesti u red. ne pratim ga više. ali istina se mora reći. Dakle. a pojedinačno je još mučnije svaki komad klesati. nitko to ne bi odobrio. On je genije odredio za velike Ti gubi sti stra može nestati jednostavnim zatvaranjem oči- riječi na križu. brod. Poezija. jezične igre Sinoć je kapetan proučio na karti arhipelage (riječ je lijepa – arhipelag!). pod vješalima. rat je. 10:19:09 Untitled-1 3 29.. kamen ne. Marinković kao poeta ludens Otplovio je mladić Melkior Tresić na svom krevetu menelajskom. koji su preko Amerike osvojili Europu i kao neka vrst helenizacije kanibalske kulture postali univerzalnijima i uzbudljivijima od Eshila i Sofokla. madame. deru se i usred noći. tek nekoliko sati poslije njih i jedva dospio da prisustvuje kuhanju šefa kuhinje s „Menelaja“. – Znam. Polinezija.. kojeg Melki- nešto što se rado zove „moralnim likom“ čovjeka. Arhipelag snova! (ima neki takav roman).) – Dere se.2016. – I vi ćete me ubiti? – I pojesti. I točno su ga nizak i sav nezgrapno građen.. Čak je i nemoguće isklesati sanduku putuje zbog mene. – 2001. intertekstualnost. – „bit će dana”. to jest šestorice. Što to znači? Ništa. Sam je pljunuo u za spas Davida trebalo žrtvovati jednoga kolportera. Glupost. A on. odredili gdje treba da stigne. pred iz rtno uti puščanim cijevima. or cijeni mnogo više nego toga kolportera. dodijeli. I to je bio „kukuriku”. rasuti. Ja sam general. Pogodio ga torpedo i „Menelaj“ – muž lijepe Helene (od trojanskog rata trata-tata-rata) – je potonuo. ali kojoj ek ki inteligencija. Zato. Baudelaire. ali ide dalje. Bio mi je kolega.indd 5 22. Ubio je moju misao i Melkior zaključuje da je to stoga što čovjek „osjeća“. on ne ša ološ uro liko ko t eur klop) da sve treba gledati kao slike u kinu i straha bi jelo ono koli h.. budale. svjetla jutarnjeg tramvaja/tehnike/sile: u nje- odnosno o društvenim procesima čiji je nositelj a! mu se javlja MISAO koja ga užasava.“ Tramvaj stane. madame. odnosno kada bi Bojati se znači misliti. ja sam gurman.. nego ljudi. skupiti i složiti po sortiranje. Uostalom. pod giljotinom..