You are on page 1of 3

KNJI@EVNI VREMEPLOV

Ranko Marinković
KIKLOP – Fabula (1913. – 2001.)
viški Voltaire

Prvi plan (realistički sloj): priča o intelektualcu Melkioru Tresiću koji se panično boji nadolazećega rata.

Ulica Dajdam (kavana) Don Fernando
• Zagreb: predratna psihoza Ugodni kutić • Maestro: o napretku • Zoopolis • teorija preventivne
• Melkiorova Parampionska • acte gratuit • Ugov spektakl u
• Melkiorovo sjećanje • čovjetina • tramvaj (misao dehumanizacije
braća: Ugo, Maestro • Enka Ugodnom kutiću
(don Kuzma, Cviker) • drama Kanibali suprotstavljena • život i umjetnost (kolporter i
• Fredi i Vivijana • Vivijana kod Atme • mobilizacija
• ulična scena (Ugo) • Atma strahu) Michelangellov David)
• intertekstualnost (o Hamletu)

U prvom je planu (realistička) fabula ispričana uglavnom kroz prizmu Melkiorove svijesti. Radnja se zbiva u predratnom Zagrebu, a glavni je lik
mladi intelektualac Melkior koji se boji poziva za mobilizaciju pa izgladnjuje svoje tijelo kako bi ga proglasili nesposobnim za vojsku.
Pred čitateljem se odvija Melkiorovo besciljno lutanje po gradu u kojem susreće svoga nekadašnjeg vjeroučitelja don Kuzmu, prijatelje i poznanike
te povremeno sudjeluje u uličnim scenama koje su odraz predratnoga straha i psihoze.
Melkior povremeno boravi u boemskom društvu Dajdama (Maestro,
Ugo, don Fernando), a uz to je društvo vezana i njegova opsesija
lijepom Vivijanom koja se pojavljuje u društvu glumca Fredija, a
posjećuje i Melkiorova susjeda kiromanta Atmu. Sreća. Sto je sreća? Nitko ne zna što je, svi je žele. Željeti znači ne imati;
neimaština je siromaštvo; siromaštvo nije bogatstvo; bogatstvo je moć;
Svoje erotske fantazije Melkior veže i uz ljubavnicu Enku, kojoj moćni vladaju; tko vlada ne poznaje zakona; tko ne poznaje zakona vrši
povremeno odlazi. nasilje; tko vrši nasilje izaziva strah; tko izaziva strah izaziva i mržnju;
tko mrzi ne ljubi; ljubiti valja oprezno; oprez je majka mudrosti; mudrost
Njegov dan upotpunjuju odlasci u redakciju i povremeni boravak u nije glupost; glupost se sama hvali; hvale se hvalisavci; hvalisavci lažu;
gostionici Ugodni kutić koju vodi uvijek ljubazni Kurt. u laži su kratke noge; noge su dio tijela; u zdravom tijelu zdrav duh; duh
je Hamletov otac; otac je glava obitelji; obitelj je ćelija društva; društvo
Prvi se dio romana, iako neoznačen, zatvara pozivom za mobilizaciju. je skup pojedinaca; pojedinac ne znači ništa; „ništa” ne postoji; postoji
ono što misli; mislim, dakle jesam; jesam i nisam; nisam što sam bio; bio je
vedar dan; dan je poslije noći; noću se spava; spavati ne mogu; ne mogu
se zaustaviti; zaustavite me, molim vas; molim vas, zaustavite me; molim
vas, molim vas... Zar nitko neće? Gospodo porotnici...
• Melkior u vojsci: narednik • Melkior na Nervnom odjelu:
Čičak, konj Cezar, Krele • Melkior na Tuberkuloznom Melankolik, Maršal dvora, Kero.
(iz Kiklopa)
• Melkior u ambulanti: sestra odjelu (Tartuffe, Mali, • odlazak kući: završetak priče o
Acika i dobri major Menjou, Hermafrodit) brodolomcima

U drugom se dijelu romana Melkior nalazi u vojnoj jedinici, ali zbog svojega
psihofizičkoga stanja ubrzo dospijeva najprije u bolnicu (Tuberkulozni odjel,
Nervni odjel), a potom ga proglašavaju nesposobnim za vojsku i on se vraća kući.

• Zagreb: susret s Atmom
• Enka • Početak rata: kiklop Polifem
Melkiorovim povratkom započinje treći, završni dio romana, • Ugo na Cvjetnom trgu • Maestrova smrt • svijet kao Zoopolis

u kojem se „odmotane niti“ razrješuju: Maestro završava život
bizarnim samoubojstvom, a za svjedoka je odabrao upravo
Melkiora.
Počinje rat, a Melkior se nakon pokušaja prijave u vojsku nalazi
u stanju potpune rastrojenosti i dok njemački avioni kruže nad
gradom, on puzeći odlazi u Zoopolis.

Drugi plan (simbolički sloj): drama koju Melkior zamišlja, odnosno priča o brodolomcima s broda Menelaj koje su zarobili kanibali.

U drugom je planu paralelna (groteskna) fabula o brodolomcima s broda Menelaj, a Melkior ju zamišlja kao dramu Kanibali koju namjerava napisati.
Budući da su te dvije fabule povezane Melkiorovom sviješću, one se u njoj povremeno isprepleću.
Dakle, Marinković je konkretnu povijesnu situaciju koja je u prvom planu romana projicirao na mitološki, odnosno alegorijski sloj koji govori o
ponovnom dolasku kanibalskih vremena kada se čovjek svodi na razinu animalnoga bića koje pokušava preživjeti, odnosno bića svedena na iskonski
nagon.

Knjizevni vremeplov PLAKAT 2015 - KIKLOP.indd 1 22.12.2015. 10:18:19

Untitled-1 1 29.3.2016. 10:11:45

Stoga je roman pun Melkiorovih asocijacija. za Uga je to grandiozni spektakl u Ugodnom kutiću. Ne tenk. pomisli Melkior. čovjek naizgled vrlo tih i suprotnost je Ugu i Mae- e. Knjizevni vremeplov PLAKAT 2015 . Muči ga misao. Ja ostajem! Neka za Maestra ispovijest prije samoubojstva i sâmo bi. • vojarna i bolnica u neimenovanom gradu (Melkior nakon mobilizacije prolazi vojnu obuku). a jedan je od njih simuliranje ludila (ironična paralela s Hamletom).. juri. zadovoljan što nim obilježjima. Ne voli sentimentalnu. • On je antijunak: nesiguran je. a (Tuberku prijeteći škiljavo oko nasred čela. u časovitom Vojarna: Krele. Tartuffe. Rat je nešto mnogo strašnije nego svi njegovi simboli. biped obični. jednooki gad. Kamo? djelovanja i postala sama sebi svr- (iz Kiklopa) hom. Kiklop nije roman pisan realističkim stilom: u njegovu je središtu svijest lika. U tom se kontekstu pojavljuju i intertekstualne aluzije i citati kojima se tradicija ironizira i podvrgava kritičkom prevrednovanju. Ugodni kutić). kažite: Progres! Neka izvoli samo Progres. Melkior vidi u travi Vrijeme radnje (u koju je legao) strašnog kukca koji plazi prema njegovome oku. don Fernando Maestro Temeljna je Ugova osobina činjenje Svaki od ovih likova ima svoju središnju epizodu: Maestro je cinik. što je vidljivo u epizodi s Cvikerom. Vivijana). on je vrlo opasan čovjek: zbog osjećaja straha i ugroženosti. (iz Kiklopa) Tuberkulozni odjel (zabušanti): Menjou. ulične scene). – proljeće 1941. Acika Tresić-Pavičić (medicinska sestra). Bolnica: major (liječnik). ispunila vidno polje jednoga oka (na drugo je zažmirio). 10:11:54 . Sklon je samopromatranju: svijest mu je stalno aktivna. Ja sam sve to želio simbolizirati u jednom kukcu. bez obzira na to jesu li izvedene ulice. sretan što je gazim. MELKIOR TRESIĆ • Melkior je kazališni i filmski kritičar koji dobro poznaje književnost i film. žuri im se. primjerice. z veže se uz lik ATME: na i . a dijelove romana u cjelinu ujedinjuje Melkiorova svijest. i to svijest intelektualca koji je pritom autoironičan i koji propituje odnos čovjeka i svijeta. Mali. što se vidi u intertekstualnim asocijacijama u kojima dominiraju Shakespeare. opsjednut je mislima o ženama (Enka. čime se gubi vlastito dostojanstvo. misao – ako vjetrovi urlaju moramo ih slušati. Kompozicija romana • Formalno je Kiklop podijeljen na trinaest nenaslovljenih poglavlja. Međutim. a. • jesen 1940.indd 3 22.“ To je ono strašno. Mali/Kero. Diplomirao je filozofiju. komentara. poručnik (obuka – orijentacija pomoću mahovine). ježa ili naprosto salatu koju će pojesti neka debela ženska intelektualna svijest izgubila svrhu u kuri mršavljenja. a za don Fernanda razgovor je razmišljanjem o smislu življenja i s Melkiorom o teoriji preventivne dehumanizacije. dopušta da bude prevaren.12. vidio je pred sobom. On je protivnik ideje napretka: acte gratuita. koje je priroda predodredila za zločince. Kiklop ima fragmentarnu kompoziciju. pukovnik. Društvo u Dajdamu: Ugo Ugo. Zbog takve fragmentarne kompozicije dijelovi se Kiklopa mogu izdvojiti kao samostalne cjeline. b ni olnic loz približila i gotovo stopila u jedno malo i strašno. U središtu je Kiklopa autoironična svijest intelektualca Melkiora Tresića koji propituje odnos čovjeka i svijeta. Unatoč svojim intelektual- Da. neka prođe. osjećam zemlju pod nogama. .) KIKLOP – Likovi Tema: Pojedinac i svijet – strah uoči Drugoga svjetskog rata. • Obilježje je njegova karaktera pasivnost: primjerice. gazim. a dominantna je emocija strah. ali oni imaju „uporabnu vrijednost“. pojava don Kuzme (njegove uši) priziva epizodu iz djetinjstva zbog koje je Melkior prekinuo svoje osnovno školovanje. trgovi. odnosno kao male forme: dramske (Ugo – lakrdijaš. on se ne optereću. banalnu literaturu poput one kakvu piše Kumičić. odnosno poriv za mišljenjem. zarno samoubojstvo. povremeno ih posuđuje Ugu koji njima zavodi djevojke. ga čina. zavidi ostalima na njihovoj hrabrosti. odnosno o „ukidanju tragedije skepsom“. Pritom strah određuje sve njegove postupke: strah guši svaku slobodnu misao U intervjuu Patnja je više od istine autor objašnjava naslov romana i tjera čovjeka da od svega odustaje. Tu više ne pomaže skeptična • Zagreb: ulice. stano stru. tj. On je podstanar u Zagrebu i radi kao novinar u jednoj redakciji. Znači trebalo bi nekako prevariti tog Polifema. ali ih ne razumije. podnarednik Čičak (obuka – konj Cezar). prasak bombi i slične pirotehnike. moj gospodine!“ koju dobacuje slučajni prolaznik otvara ratnu temu i Melkiorovo sjećanje na uličnu scenu s Cvikerom koja se zbila „neki dan“ kada je dopustio da ga ovaj prevari. Ne preostaje Mjesto radnje nego pobjeći među zvijeri i urlati s njima. Ali varke nema. Polifem. brundanje aviona.2016. opaža stvarnost i povezuje ju asocijativno sa svojim duhovnim svijetom. godine „Neman golema. Nervni odjel: Melankolik. osmislio je vlastitu teoriju o „preventivnoj reb ni od dehumanizaciji“. Dostojevski. bijesno.. Dante. Motiv kiklopa povezan s Melkiorovim strahom red er v orija parodija Raskoljnikovljeve teorije o podjeli ljudi na odabrane (poput . gazim! – i uzeo da igrama koje povijest igra s čovjekom lupa nogama po podu. stanovi (Melkiorov. Stoga su Ugove dramske sce- ne. čovjek sve. Njegova je te- ag vi. Iako ima neka obilježja realističkoga romana – određeno mjesto i vrijeme radnje te fabulu. pa su sve žene u njegovoj svijesti svedene na tjelesno. Atmin i Maestrov). nego ta mala strahota koja raste do strahovitih dimenzija – do polifemske ljudožderske monstruoznosti. i njegov smisao: Dolazi On. Polifem-kiklop jednook. lepršaju. što je vidljivo iz njegovih sjećanja na don Kuzmu. Likovi Don Fernando je pisac. neka leti! Ja. 10:18:24 Untitled-1 2 29. ali ne moramo urlati s njima. plačljivu. čak i s mržnjom – tu staru prokletu drolju – Ugo je čovjek trenutka. Rat. Iako se ne usuđuje ništa poduzeti . – 2001. • U Melkiorovoj se svijesti izmjenjuju opažanja vanjskoga svijeta uz koja on asocijativno veže pojmove i pojave o kojima kao intelektualac promišlja. iako zna da njime manipuliraju. samo slike du- n a– i. • Kompozicija romana ne slijedi linearni model kompozicije realističkoga romana. osvrta u kojima se parodira i ironizira povijest čovječanstva kao povijest napretka. Hermafrodit. trgov na ulici ili u Dajdamu.. hodam na svoje dvije noge.3. odnosno povijest velikih mislilaca i ideja. • U njemu su sve emocije prenaglašene. KNJI@EVNI VREMEPLOV viški Voltaire Ranko Marinković (1913. Moliere. Dvorski maršal.. Nešto kasnije izgovorena rečenica (zvučna asocijacija) „Ne gine se danas od tramvaja. zamagljenju svijesti. strah od rata ponekad ga tjera na očajničke poteze. Vrlo je mnogo čitao.2015. • Melkior je sav u introspekciji: boji se poziva za mobilizaciju (čovjetina). kavane (Dajdam. a čovjek je sveden na jedinku kojoj je temeljni cilj preživljavanje. Maestro) i epske (san – Atma i Cviker. Rat se hoće prikazati kao valjanje tenkova. – el ATMINA dva čudno zbližena oka još su se više uk od Kasnije djeluje: traži izvršitelje za svoju teoriju. Porijeklom je s mora. simbolično nakazno priviđenje i protrlja oči da bi došao k sebi.. hovita čovjeka koji se svojim intelek. Maestro. Don Fernando ka di ačka sre van tualnim sposobnostima služi da bi odigrao ulogu lakrdijaša. Da poludiš! A oni lete. Tako. što me rodila zato da bi me opet progutala! I od moga materijala napravila den na boemski život u kojem je možda neku svinju.KIKLOP. • Fragmentarnost je najčešće rezultat asocijativnosti. Zahvaljujući svojem obrazovanju. odnosno bezrazložno.N ob j don Fernanda) i one obilježene. dobro poznaje povijest kulture.. jel) vojna s zabrinut za vlastitu egzistenciju. Ponekad piše stihove.

Iluzije. naše egzistencije. Zato. A on. – Znam. Ubio je moju misao i Melkior zaključuje da je to stoga što čovjek „osjeća“. – Ne budite lascivni. pod giljotinom. odredili gdje treba da stigne. pao je u ruke polinezijskim ljudožderima. ali ide dalje. Što to znači? Ništa. ali on ima svoju vrijed. sa a! o je a io s zgon rah ža paradoksalno. budale. ali istina se mora reći... Bio mi je kolega. vot i umjetnost. – Pardon. – I vi ćete me ubiti? – I pojesti.) KIKLOP Život – Strah – Smrt Melkior izlazi na cestu što vodi u grad. pod vješalima. Pokušava prevlada- A idiot nosi svoju anonimnu glavu s čudnom grimasom ti strah MIŠLJU: „Izdržati misao o smrti – do gađenja. „Menelaj“ treba da potone. gad. Uostalom. stvarnost je jača – čuje škripu tram- Cezaru. Žene vole dernjavu. nitko to ne bi odobrio. odgoni maštu koja ga pla- I ik . tek nekoliko sati poslije njih i jedva dospio da prisustvuje kuhanju šefa kuhinje s „Menelaja“. KNJI@EVNI VREMEPLOV viški Voltaire Ranko Marinković (1913. Uniforma zgodna. nego gdje su njega kuhali uz kanibalsko veselje i mnoge folklorne plesove. mislila sam da ste novi pijetao. odnosno iznoseći tezu da je život uvi- Ljudi su kao kamenje: nepravilni. madame. rat je. – Ljubomorni ste na njega. Mrtav je i on. I to je bio „kukuriku”. jezične igre Sinoć je kapetan proučio na karti arhipelage (riječ je lijepa – arhipelag!). Glupost. Živio je u mojoj misli. ali kojoj ek ki inteligencija. – „bit će dana”.3. jer sedmi. koji su preko Amerike osvojili Europu i kao neka vrst helenizacije kanibalske kulture postali univerzalnijima i uzbudljivijima od Eshila i Sofokla.12. pred narodima koji kliču i Brutu i sm tisn ju (kao nijemi film). deru se i usred noći. A vi im se divite. To znači „zora puca”. Veliki jek jači od umjetnosti. osim sedmorice. – A bit će rata? – Bit će. rasuti. Javlja se misao Kl šavo ki z njen od eži eka! je toga zaštićen: Život je odabrao Inteligenciju za svoje igre.. svjetla jutarnjeg tramvaja/tehnike/sile: u nje- odnosno o društvenim procesima čiji je nositelj a! mu se javlja MISAO koja ga užasava. pred iz rtno uti puščanim cijevima. odnosno kada bi Bojati se znači misliti. Marinković kao poeta ludens Otplovio je mladić Melkior Tresić na svom krevetu menelajskom. Međutim. on ne ša ološ uro liko ko t eur klop) da sve treba gledati kao slike u kinu i straha bi jelo ono koli h. nasmiješio se smrti... u juhi.) – Dere se. a pojedinačno je još mučnije svaki komad klesati. Idiot je Dantonu prepustio slavu da mu historija odrubi glavu. glupan. a. I točno su ga nizak i sav nezgrapno građen. No on nije važan. Otkrio (iz Kiklopa) sam biološki zakon uzgona! Tijelo uronjeno u strah izgubi onoliko od svoje smrtnosti koliko teži istisnuti strah. monsieur le Perroquet! – O ne. vo- podrugljivo i zaustavio vrijeme u ukočenim naborima zač protestira. Enka.. Čak je i nemoguće isklesati sanduku putuje zbog mene. or cijeni mnogo više nego toga kolportera. Mučno je to dovesti u red. intertekstualnost. skupiti i složiti po sortiranje. Vidi Melkior razmišlja o odnosu života i inteligencije. dodijeli. Gotovo.KIKLOP. Polinezija. ak o sv ši slikama rastrganih udova. moju tintarnicu. a večeras dosta. kojeg Melki- nešto što se rado zove „moralnim likom“ čovjeka. kamen ne. Žene uopće vole glupane. Ku-ku-rii-kuuu. madame. Indonezija. Dakle. Mlad papagaj. Arhipelag snova! (ima neki takav roman). brod. Idiot je Sokratu prepustio vrč otrova. iluzorno je zanositi se snagom um- (iz Kiklopa) jetnosti – život je uvijek jači. Bordel... Naš strah je osjetljivost misli kojom sagledavamo strahovitu budućnost više ne pišem biografiju. – A već general. Misao u Melkioru:„Izdržao sam! svoga bezumnoga lica. Poezija. Baudelaire. Sam je pljunuo u za spas Davida trebalo žrtvovati jednoga kolportera. stari mornar s lulom. Mellkior se poslužio primjerom: transporti municije. kao i savršeni Michelangellov David. ne pratim ga više. a? – Već.2016. ipak predlažem un amour prije rata. pakiranje. što? – Diiivna! – Ja imam sto i dvadeset godina. madame. teški. Melkior je ushićen. A onaj viče l’amour. – 2001. a (Don Fernando) sebe. idiot koji ništa ne razumije od svega z dr tao Otkr on u u st oje Boji se. Pritom je vrlo sarkastičan – smatra da ur se ne opire – silazi na tramvajsku prugu i kre- He meds ! m rhi am će ususret tramvaju. Dva batka. kome da se nost.indd 5 22. Jedna je smrt.. Pitajući se zašto je tomu tako. Idiot neka živi! Heureka! Kliktao je arhimedski šašavo. (. Marinkovićev stil: nadmoćna ironija. Ja sam general. isporučivanje. No – što bi rekao Hamlet – ne gdje bi on kuhao. 10:12:06 . Već vas vidim... u jednom kolporter koji izvikuje „Njutanji list!“ rastom je iznimno nekom pravilu. kao da je već davno sve shvatio. is Međutim. svi su se utopili. 10:19:09 Untitled-1 3 29. H (Ki nestaje jer to je svijet koji je sam stvorio i koji pravi historiju s idiotima. ja sam gurman. postanka na putu do moje glave: fabriciranje. On je genije odredio za velike Ti gubi sti stra može nestati jednostavnim zatvaranjem oči- riječi na križu. – Ne sve. – Ništa.2015. Pogodio ga torpedo i „Menelaj“ – muž lijepe Helene (od trojanskog rata trata-tata-rata) – je potonuo. kada da se umetne u pušku i tada. to jest šestorice.. tada u onoj mojoj sekundi – kh – i ja mu kada bi se odlučivalo o životu i smrti. vaja (slika je dobila zvuk). Acika) • Odnos prema napretku (Maestro) M • Mekior – Atma V • drama Kanibali UMJETNOST R O • Ironiziranje poezije • Umjetnost (pisanje) u suvremenom vremenu • kiklop Polifem T T • Kolporter i David • intertekstualnost • Don Fernando: teorija preventivne dehumanizacije • Zoopolis ODNOS ŽIVOT – UMJETNOST U mislima pratim metak od njegova Objašnjavajući don Fernandu u kakvu su odnosu ži. je povijest odabrala inteligenciju za svoje igre.“ Tramvaj stane. nego ljudi. Heureka!” Ž POJEDINAC I SVIJET S T R A H Misao suprotstavljena sili • Inteligencija i idioti (Melkior) S I • Život kao acte gratuit (Ugo) Vlastita svijest kao izvor straha • „Ljubav” (Melkior – Vivijana. (iz Kiklopa) Knjizevni vremeplov PLAKAT 2015 .